Bulimija
*
SIMPTOMI
1. Ponavljane epizode prejedanja
2. Nerealan strah od debljanja
3. Variranje težine (iako se može održavati i relativno normalna težina)
4. Žudnja za hranom
5. Pretjerana uporaba laksativa
6. Depresija
7. Erozija zubne cakline, infekcije desni, karijesi i promjena boja zuba (izazvana želucanim kiselinama uslijed cestog povracanja)
8. Želucano-crijevne smetnje
na vrh
Bulimia nervosa
(bous-vol, govedo; limos-glad =>½Gladan da bi i vola mogao pojesti½)
Bulimija je poremecaj vezan uz hranjenje koji je, kao i anoreksija nervoza, psihološkog podrijetla, a može imati strašne tjelesne posljedice. Dok se anoreksicari jednostavno izgladnjuju, bulimicari se prejedaju, a zatim ciste povracanjem koje su sami izazvali. Oboljeli od bulimije takoder cesto koriste pilule za mršavljenje, laksative i diuretike da bi smanjili težinu. cišcenje može imati dvije svrhe: sprjecavanje dobivanja na težini, a i privremeno ublažavanje depresije i ostalih negativnih osjecaja.
Bulimija, poput anoreksije, pogada uglavnom mlade žene. Prosjecna dob u kojoj se znakovi bulimije prvi put pojavljuju je 18 godina.
Bulimija se može javiti sama za sebe ili naizmjenice s anoreksijom. U tom naizmjenicnom uzorku - koji se javlja otprilike u svakom petom slucaju - djevojka neko vrijeme ne želi jesti, pripremajuci se za prejedanje; moguce je da u fazi nejedenja upotrebljava i sredstva za potiskivanje apetita. Unatoc preklapanju, ova dva poremecaja povezuju se s nekim razlicitim crtama licnosti: anoreksicari su skloni potiskivanju svojih poriva, ukljucujuci spolne; oboljeli od bulimije, s druge strane, obicno udovoljavaju svojim žudnjama, prenagljujuci se, upadajuci u nevolje s drogom, promiskuitetnim ponašanjem, kradom po trgovinama ili nekontroliranim kupovanjem.
Opce zdravstveno stanje osobe oboljele od bulimije ovisi o tome koliko se cesto prejeda i cisti. Takva osoba može povracati povremeno (jednom mjesecno) ili jako cesto (puno puta na dan). Tjelesne posljedice ukljucuju oticanje želuca ili gušterace, upalu jednjaka, povecane žlijezde slinovnice te kvarenje zubi i bolest desni uslijed povracanja želucanih kiselina. cestim povracanjem takoder se troše voda i kalij u tjelesnim tkivima što izaziva poremeceni ritam srca, grcenje mišica, pa cak i oduzetost. U težim slucajevima, neki od ovih tjelesnih problema mogu dovesti do smrti. Još jedna opasnost je samoubilacka depresija.
Bulimija je prava bolest i osobe oboljele od nje obicno je ne mogu voljno kontrolirati bez strucne pomoci. Opomene obitelji i prijatelja da prestanu s takvim ponašanjem u najboljem su slucaju beskorisne, a u najgorem imaju upravo suprotan ucinak.
UZROCI
Smatra se da su pritisci i sukobi unutar obitelji prvotni znak bulimije. Bulimicarka je obicno osoba koja želi previše postici i teži savršenstvu, a osjeca da ne može zadovoljiti ocekivanja svojih roditelja. Njezino samopoštovanje je na niskoj razini i pati od depresije. Možda je kao dijete bila fizicki ili spolno zlostavljana; oko polovice svih obojelih od bulimije ima u prošlosti iskustvo zlostavljanja.
LIJECENJE
Lijecnik bi morao postaviti dijagnozu bulimije, ako postoje najmanje dvije bulimicne epizode tjedno u trajanju od tri mjeseca.
Psihoterapija - cesto kombinirana s antidepresivima - prvotni je nacin lijecenja, zajedno sa savjetovanjem o prehrani.
Psihološko lijecenje bulimije može ukljucivati pojedinacnu, obiteljsku ili skupnu psihoterapiju. Isto tako, cesto se propisuju bihevioristicka ili kognitivna terapija. Bihevioristicka terapija usredotocuje se na mijenjanje navika (prejedanje i cišcenje u ovom slucaju); seanse se obicno posvecuju analiziranju ponašanja i smišljanju nacina da se to promijeni, a izmeðu seansi pacijentica slijedi tocno odreðene upute. Kognitivna terapija takoðer se usredotocuje na uobicajeno ponašanje, njoj je cilj istražiti i suprotstaviti se negativnim mislima koje se nalaze u pozadini destruktivnih navika. Pojedinacna ili skupna psihoterapija usredotocuje se na emocionalna iskustva i odnose koji su stvarni uzrok bulimije.
Znakovi koji ukazuju na bulimiju:
* cesto je idealna tjelesna masa održiva
* cesta promjena raspoloženja
* gubitak zubne cakline
* pojacan strah od debljanja
* depresija
* problemi sa zubima
* konzumiranje hrane u pretjeranim kolicinama
* impluzivnost
* ispucale usne
* tajno konzumiranje hrane
* zlouporaba lijekova i alkohola
* problemi sa štitnjacom
* cest osjecaj gladi
* samosakacenje
* grlobolja
* preokupacija mislima o hrani,konzumiranju i nekonzumiranju hrane
* nepoštivanje sebe
* nepravilan menstrualni ciklus
* nedostatak kontrole u blizini hrane
* velika potreba za prihvacanjem od strane okoline
* problemi sa srcem
